"Moderna i sekularizacija" naziv je X Internacionalnog filozofskog simpozija koji će u Sarajevu biti održan od 18. do 20. maja u organizaciji Filozofskog društva Theoria, Univerziteta u Sarajevu i R&D Centra Univerziteta u Sarajevu.

Kako su organizatori ovog prestižnog skupa najavili na današnjoj konferenciji za medije, na simpoziju učestvuje veliki broj eminentnih stručnjaka iz različitih područja filozofije: Manfred Frank, Günter Kruck, Hans-Peter Grosshans, Bärbel Frischmann, Ingolf Dalferth, Mirko Wischke, Kurt Appel, Andreas Arndt i Pirmin Stekeler.

Internacionalni filozofski simpozij predstavlja jednu od najvećih i najznačajnijih naučnih manifestacija u BiH, a ujedno i priliku za promociju Bosne i Hercegovine kao moderne evropske države koja je utemeljena u evropskom duhu.

Prorektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Samir Arnautović ističe da Filozofsko društvo Theoria ove godine slavi desetogodišnjicu postojanja i djelovanja koje je značajno, ne samo za razvoj filozofskog mišljenja, već i za BiH.

"Odabrali smo ovu temu da bismo kroz brojna predavanja pokazali da se sekularni način razmišljanja ne odnosi samo na religijska pitanja,  jer je sekularnost osnova moderne znanstvenosti, odnosno neopterećenosti zadatim stavovima i aksiomima", naglašava Arnautović, koji je u nastavku podcrtao da bez znanstvenih udruženja kakvo je Theoria nema razvoja znanosti, a upravo to je najbolji način za afirmaciju BiH izvan njenih granica i način da se pokaže da BiH ima znanstveni potencijal filozofijske misli.

Vahidin Preljević, docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kazao je danas da je simpozij veoma značajan ne samo za filozofiju, već i za humanističke nauke, dodajući da je sekularizacija proces oslobađanja društva i kulture od nametanja ideologije, bez obzira na to da li se radilo o religijskoj ili političkoj ideologiji. "Kod nas postoji neka vrsta negativnog sekularizma, jer postoje pobornici ili grupe koji smatraju da je sekularizam izvorno antireligijski stav, međutim, to nije tako, proces sekularizacije znači da se ne dopusti religiji ili bilo kojoj ideologiji da ovlada umovima i srcima", istaknuo je Preljević.

Student završene godine na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Tomislav Tadić istaknuo je da je važnost ovog simpozija stavljanje temeljnih društvenih problema u kontekst i omogućavanje da se o njima otvoreno govori, a druga stvar je prevladavanje "prosječne intelektualnosti".

Na trodnevnom simpoziju izlaganja će održati dvadesetak predavača iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Engleske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a fokusirat će se na razmatranje odrednica moderne i o jednoj od referencijalnih vrijednosti tog mišljenja -  sekularizaciji.

Agendu simpozija u PDF formatu možete preuzizeti ovdje.

Povodom predstavljanja Internacionalnog filozofskog simpozija koji ove godine nosi naziv „Moderna i sekularizacija“, u ponedjeljak 14. maja, sa početkom u 11,00 sati u sali Senata Rektorata Univerziteta u Sarajevu bit će upriličena konferencija za medije.

Deseti Internacionalni filozofski simpozij „Moderna i sekularizacija“ održava se u Sarajevu od 18. 05. do 20. 05. 2012. godine. Organizatori Simpozija su Filozofsko društvo Theoria, Univerzitet u Sarajevu i R&D Centar Univerziteta u Sarajevu.  

Na ovom prestižnom skupu učestvovat će veliki broj eminentnih stručnjaka iz različitih područja filozofije: Manfred Frank, Günter Kruck, Hans-Peter Grosshans, Bärbel Frischmann, Ingolf Dalferth, Mirko Wischke, Tomislav Zelić, Kurt Appel, Andreas Arndt, Ljubiša Prica, Jure Zovko, Kemal Čuzović, Samir Osmančević, Vahidin Preljević, Pirmin Stekeler, Asim Mujkić, a svoj doprinos dat će i prof. dr. Samir Arnautović, prorektor Univerziteta u Sarajevu, predavanjem na temu: „Moderne und die Frage der Säkularisierung“ (Moderna i pitanje sekularizacije), koji je ujedno proteklih godina bio i uvodničar i predavač Simpozija.

Do sada su održani brojni simpoziji u zemlji i inostranstvu na temu: Grenzziehungen und Grenzüberwindungen: Philosophische und interdisziplinäre Zugänge, XXVIII Internacionalni Hegelov kongres, Perspektiven der Moderne,  Religionsphilosophie heute: Religion und Kultur, ”Was ist der Mensch? Hegels Antropologie”, „Perspektive moderne“ i drugi. 

Održavanje Internacionalnog filozofskog simpozija predstavlja sigurno jednu od najvećih i najznačajnijih naučnih manifestacija u Bosni i Hercegovini, a ujedno i promociju Bosne i Hercegovine kao moderne evropske države koja je utemeljena u evropskom duhu.

U četvrtak, 1. marta. 2012 godine u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru Hegelovo društvo organiziralo je i održalo predstavljanje knjige "Razmeđa Hegelove filozofije: Hegelovo mišljenje duha i realiteta zbilje" autora Samira Arnautovića, predsjednik Filozofskog društva Theoria i prorektora Univerziteta u Sarajevu.

O knjizi su pored autora govorili: dr. sc. Jure Zovko, profesor Odjela za filozofiju zadarskog sveučilišta i predsjednik Hegelovog društva u Hrvatskoj i Ante Sesar, tajnik Hegelovog društva u Hrvatskoj.
U svom uvodnom izlaganju dr. sc. Jure Zovko je dajući svoj osvrt na ovo izuzetno važno i kompleksno djelo, istakao da autor pristupa jednoj interpretaciji koja se može nazvati pristup “subrancione  veritatis “ što je još uvijek važno i neprolazno u Hegelovoj filozofiji, te ukratko izložio sadržaje pojedinih poglavlja knjige "Razmeđa Hegelove filozofije".

- Prvo poglavlje govori o odnosu Hegela i Schellinga, drugo o fenomenologiji duha, treće o slobodi, odnosno napretku svijesti o slobodi, četvrto o znanju i znanosti, peto o metafizici kod Hegela, šesto poglavlje posvećeno  je internacionalizmu, sedmo o državi, te osmo o totalitetu, odnosno o sveukupnosti. Zovko je izlaganje zaključio kazavši kako i u nas polako dolazi kritičko mišljenje te kako je Arnautovićevo djelo fenomenalno, hegelovsko.

Kroz tumačenje Hegelove filozofije bh. filozof Samir Arnautović nudi mogućnosti sagledavanja perspektiva filozofijskog mišljenja danas i određenja glavnih tokova filozofijske misli u suvremenom svijetu. Time radi jasnu distinkciju filozofije i suvremenih društveno-političkih teorija, koje se pokušavaju utemeljiti na polazištima postmodernih nastojanja i pragmatizma. Hegelova misao se na ovaj način pokazuje i danas jednom od vodilja filozofijskog mišljenja i orijentiranja u smjeru temeljnog promišljanja zbilje", navodi se u recenziji knjige.

Izdavač knjige pod nazivom „Razmeđa Hegelove filozofije: Hegelovo mišljenje duha i realiteta zbilje” je Naklada Jurčić (Hrvatska).

U organizaciji Filozofskog društva Theoria i Univerziteta u Sarajevu u petak, 27. januara 2012. godine u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu upriličena je promocija djela „Geneza kopernikanskog svijeta“ Hansa Blumenberga, u prijevodu prof. dr. Samira Arnautovića.

Na promociji su, osim prevodioca, govorili i prof. dr. Jure Zovko i doc. dr. Vahidin Preljević.

Ukazujući na Blumenbergovo posebno razumijevanje jezika i na značaj koji to razumijevanje ima u cjelokupnom Blumenbergovom učenju, a naročito u njegovoj metaforologiji, doc. dr. Preljević je posebno naglasio stilske specifičnosti prevedenog djela i način na koji su one povezane sa osnovnim postavkama Blumenbergovog mišljenja. Proširujući pitanje odnosa stila i sadržaja Blumenbergovog mišljenja i na teme sekularizacije, odnosno razumijevanja moderne i filozofije povijesti, doc. dr. Preljević je naglasio da prevedeno djelo predstavlja najbolji uvod u Blumenbergovo mišljenje upravo zato što na specifičan način objedinjuje raspravu o svim ovim temama.

Prof. dr. Jure Zovko je naglasio značaj Blumenbergovog mišljenja u kontekstu aktualnih rasprava o sudbini projekta moderne i prosvjetiteljstva.  Prikazujući na koji način „Geneza kopernikanskog svijeta“ predstavlja dio šireg Blumenbergovog projekta odbrane procesa emancipacije, ne kao otuđenja, već neumoljivog procesa osamostaljenja subjekta, prof. dr. Jure Zovko je potvrdio prethodni zaključak o izuzetnosti i važnosti prevedenog djela i čestitao prevodiocu.

Pozivajući se na Blumenbergov stav da ni najmanja dostignuća duha nisu plod intelektualnih napora jednog čovjeka, već da uvijek predstavljaju odgovor na izazov koji je historijski već bio postavljen nekoj zajednici, prof. dr. Arnautović je prijevod Blumenbergovog djela „Geneza kopernikanskog svijeta“ opisao kao rezultat rada unutar zajednice znanstvenika i pozvao sve prisutne da se priključe tom radu.

Filozofsko društvo „Theoria“ i Univerzitet u Sarajevu pozivaju vas na promociju knjige pod nazivom „Geneza kopernikanskog svijeta“ autora Hansa Blumenberga – preveo prof. dr. Samir Arnautović; Zagreb, 2010. (Demetra – filosofska biblioteka Dimitrija Savića). 

Promocija će biti upriličena u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu u petak 27. januara 2012. godine s početkom u 14,00 sati. 

Na promociji će govoriti:- Samir Arnautović, prevodilac- Jure Zovko- Vahidin PreljevićKnjiga predstavlja novovjekovnu naučnu sliku svijeta, zasnivanje moderne nauke uopće, te predstavlja djelo koje utemeljuje hermeneutiku nauke.

Dana 27. 12. 2011. godine u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održana je godišnja Skupština Filozofskog društva Theoria. Na skupštini je bilo riječi o financijskom izvještaju za 2011. godinu, programu rada za narednu godinu te prijemu novih članova. 

Detaljnom predstavljanju financijskog izvještaja za 2011. godinu prethodio je izvještaj o sprovedenim aktivnostima u 2011. godini u koje spada organizacija IX Internacionalnog filozofskog simpozija u Neumu, promocija knjige „Razmeđa Hegelove filozofije: Hegelovo mišljenje duha i realiteta zbilje“ autora Samira Arnautovića, te niz promotivnih aktivnosti FDT-a koje su doprinijele stvaranju pretpostavki za realizaciju novih projekata, kao i učešće članova Društva na više značajnih filozofskih simpozija. Predsjednik FDT-a, prof. dr. Samir Arnautović je predstavio godišnji financijski izvještaj koji je od strane Skupštine jednoglasno usvojen.

U okviru druge tačke dnevnog reda predstavljene su aktivnosti koje se planiraju za narednu godinu. Planiran je niz aktivnosti kojima će se obilježiti deseta godišnjica Društva, a posebno se izdvaja organizacija X Internacionalnog filozofskog simpozija. Planirano je i više promocija i organizacija manjih, ali podjednako značajnih simpozija kojima će se obilježiti deseta godišnjica osnivanja Društva.

Predsjedavajući, prof. dr. Samir Arnautović je naglasio  kako se već sada može zaključiti da će FDT imati uspješnu desetogodišnjicu rada i kako će i u narednoj godini Filozofsko društvo Theoria predstavljati jedno od najznačajnijih filozofskih udruženja u zemlji i regiji.

U utorak  06. decembra. 2011 godine, na Univerzitetu u Beču, prof. dr. Samir Arnautović je održao javno predavanje na temu „Religion und Identität in den Ländern Suedosteuropas“. Predavanje je izazvalo veliko interesovanje koje je motivirano međunarodnom referentnošću predavača i značajnošću teme.

Polazeći od Hegelovog određenja religije i interpretirajući „Phänomenologie des Geistes“ iz konteksta temeljnog djela socijalne epistemologije, profesor Arnautović je pitanje odnosa religije i identiteta u zemljama Jugoistočne Evrope odredio važnim socijalnim simptomom i pitanjem koje ima značaj za razumijevanje suvremenih odnosa u Evropi.

Ovdje se politička eksplicitnost, koju imamo u području realnih društvenih odnosa, kroz izlaganje njene isposredovanosti izlaže u temeljnim značenjima zasnivanja u kulturi i duhovnosti.

Religija kao „istina za sve“  (Hegel)  biva u jednom smislu određenom za epistemologiju države i kao takva za važna odrednicu socijalne epistemologije.

U tom kontekstu pitanje odnosa religije i identiteta predstavlja važno pitanje za razumijevanje evropskog društva na početku 21. stoljeća, a drušvene zajednice Jugoistočne Evrope ovaj odnos iskazuju znatno neposrednije nego što je to u slučaju modernoh društvenih zajednica.

Prof. Dr. Samir Arnautović ovdje otvara problem odnosa moderne i pred-moderne, koja se u političkim značajkama očitava kao realna duhovna situacija društava Jugoistočne Evrope.

Predavač je upozorio da se razumijevanje ovog problema, u kontekstu koji je ovdje naznačen i koji iskazuje temeljne predpostavke aktualne situacije, mora zasnivati u fenomenološkom mišljenu, koje i suvremenu fenemonologiju, što pokazuje i filozofija Bernharda Waldenfelsa, postavlja u značenje socijalne epistemologije.

Time filozofijsko razumijevanje filozofijskog svijeta dobija nove aspekte u svojim razmatranjima, posmatrajući realna određenja u njihovim fenomenološkim značenjima.

Fenomenološka epistemologija time u izvijesnom smislu postaje mjestom zanivanja suvremene socijalne epistemologije.

Prof. Dr. Samir Arnautović, predsjednik Filozofskog društva Theoria  na Univerzitetu u Beču je predstavljen kao jedan od najznačajnijih eksperata za filozofiju njemačkog idealizma, a posebno za područje filozofijskog razmatranja Hegelove i Kantove filozofije i njihovog situiranja u suvremenu filozofijsku misao i razumijevanja u kontekstu odrednica modernog svijeta.

U srijedu 26. oktobra 2011. godine u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu upriličena je promocija knjige „Razmeđa Hegelove filozofije: Hegelovo mišljenje duha i realiteta zbilje”, autora prof. dr. Samira Arnautovića, redovnog profesora filozofije na Filozofskom fakultetu i prorektora Univerziteta u Sarajevu. Promotori knjige su bili: prof. dr. Damir Marić, prof. dr. Vahidin Preljević, prof. dr. Samir Osmančević i prof. dr. Jure Zovko.

Autor se bavi problemima suvremene interpretacije Hegelove misli, koja uključuje kako povijesno-filozofijske refleksije, tako i zbiljski značaj i realni utjecaj na tokove života. Fenomenološka i hermeneutička interpretativna kontekstualnost koja slijedi, ali ne inzistira na Heideggerovim uvidima, Hegela jasno pokazuje u odrednicama modernog svijeta i značenjima koja taj svijet danas određuju. Odatle novo interpretativno promišljanje Hegelove filozofije ne predstavlja samo filozofijsku potrebu, nego je i svojevrsna potreba vremena u kojem se, usprkos svim pokušajima otklanjanja takvih pitanja, opravdanost mišljenja i razumijevanja vlastitog smisla može naći jedino kroz razumijevanje njegovog misaonog konstituiranja i povijesnog utemeljenja kroz samo mišljenje.

Kroz tumačenje Hegelove filozofije bh. filozof Samir Arnautović nudi mogućnosti sagledavanja perspektiva filozofijskog mišljenja danas i određenja glavnih tokova filozofijske misli u suvremenom svijetu. Time pravi jasnu distinkciju filozofije i suvremenih društveno-političkih teorija, koje se pokušavaju utemeljiti na polazištima postmodernih nastojanja i pragmatizma. Hegelova misao se na ovaj način pokazuje i danas jednom od vodilja filozofijskog mišljenja i orijentiranja u smjeru temeljnog promišljanja zbilje.

Izdavač knjige pod nazivom „Razmeđa Hegelove filozofije: Hegelovo mišljenje duha i realiteta zbilje” je Naklada Jurčić (Hrvatska).

U ponedjeljak 30. 8. počeo je sa radom simpozij Grenzziehungen und Grenzüberwindungen: Philosophiesche und interdisziplinäre Zugänge koji na Sveučilištu u Zadru organizira Hegelovo društvo Hrvatske. Na simpoziju će biti tematizirana pitanja razumijevanja granice u filozofijskom i interdisciplinarnom kontekstu mišljenja. Predavanja će obuhvatiti teme iz oblasti estetike, epistemologije, povijesti filozofije, ontologije, socijalne filozofije, kulturologije, političke teorije i pravne znanosti. U radu simpozija sudjeluje i predsjednik FDT Samir Arnautović, koji će održati predavanje na temu Die Grenze der Erfahrung bei Bernhard Waldenfels i promovirati aktivnosti FDT u narednom periodu, najavljujući održavanje X Internacionalnog filozofskog simpozija. U radu simpozija sudjeluju Hans-Peter Großhans, Andreas Arndt, Violetta Waibel, Bärbel Frischmann, Jure Zovko (direktor simpozija), Carsten Held, Sarah Schmidt, Kazimir Drilo, Sebastian Lalla, Willy Essler, Ulrich Tadday, Peter Kampits, Tomislav Zelić, Edda Weßlau, Hans Schelkshorn, Sarah Dhouib, Nada Bulić, Raul Fornet-Betancourt i drugi. Službeni jezici simpozija su njemački i engleski. Simpozij će trajati do 2. 9., kada će biti definirana i tema za narednu godinu.

Sudionici IX internacionalnog smpozija, neposredno pred povratak sa konferencije

Trećeg dana IX Internacionalnog filozofskog simpozija u Neumu izlaganja su održali profesorica Barbel Frischmann, Armin Methadžević, Kemal Čuzović i Toni Renić.

Profesorica Frischmann je u radu na temu Annerkennung als normatives Konzept der Moderne izlagala o modelima perskpektivističkog konceptualiziranja moderne i aspektima transformacija moderne.

Armin Methadžević je u izlaganju koje nosi naslov Dialogical Understanding of Modernity: Logic of Question and Answer from R. G. Collingwood to Hans Blumenberg govorio o hipoleptičkom razumijevanju moderne i razvoju logike pitanja i odgovora od Collingwooda do Blumenberga.

U svom radu na temu Pragmatism and Modernity Kemal Čuzović je temeljna strujanja moderne povezao sa pragmatizmom i posljednjim znanstvenim strujanjima.

Toni Renić je u radu naslovljenom Kierkegaard's Critique of Modernity ukazao na značaj Kierkegaardove filozofije za pitanja moderne.

U završnim razmatranjima simpozija, Barbel Frieschmann i Pirmin Stekeler-Withofer su se zahvalili Filozofskom društvu Theoria i čestitali odličnu organizaciju i uspješno realiziranje IX Internacionalnog filozofskog simpozija. Stekeler-Withofer je tom prilikom posebno istakao da su sva predavanja bila na visokom nivou i da su diskusije slijedile razinu koju su postavila predavanja. U toku diskusije, istekao je Stekeler-Withofer, razvili smo ideje koje će u predstojećem istraživačkom radu imati važan internacionalni značaj.

Predsjednik Filozofskog društva Theoria, Samir Arnautović, zahvalio se svima koji su sudjelovali u radu simpozija, a posebno onima koji su imali izlaganja i uzeli učešća u diskusijama, te najavio objavljivanje zbornika Perspektive moderne, koji treba biti pripremljen u prvoj polovici naredne godine. 

Simpozij će biti zatvoren u subotu, 30. jula, u prijpodnevnim satima, kada je predviđena završna rasprava o zaključcima konferencije. 

Drugog dana IX Internacionalnog filozofskog simpozija u Neumu predavanja su održali profesor Jure Zovko, profesorica Violeta Weibel, profesor Samir Osmančević i doktorantica Irma Duraković.

Profesor Jure Zovko je u izlaganju na temu Metaphysik der Subjektivitat als Bestimmung der Moderne ukazao na značaj ideje subjekta u razumijevanju moderne i održavanju projekta moderne.

Profesorica Violeta Weibel je u radu koji nosi naslov Klang, Farbe, Emotion - Synthesie and Beispiel des Pierrot Lunaire kroz analizu Giraudove poeme Pierrot Lunaire pokušala prikazati probleme u estetici moderne.

Profesor Samir Osmančević je pitanja moderne prošrio na teme ruske filozofije u radu koji nosi naslov Russiche Gischichtphilosophie: Atiquirtheit oder Modernitat?.

Irma Duraković izlagala rad na temu Traum in der Poetik der Moderne .

Prvog dana IX Internacionalnog filozofskog simpozija koji se ove godine održava u Neumu predavanja su održali profesor Hans Lenk, profesor Pirmin Stekeler-Withofer, profesor Samir Arnautović i profesor Vahidin Preljević.

Profesor Hans Lenk je izlagao na temu Auspices and Challenges for Pragmatic Philosophy at the Beginning of 21st Century. Tokom izlaganja, profesor je posebnu pažnju posvetio praktičnim i etičkim izazovima koje moderna postavlja pred pragmatičnu filozofiju, znanstvenu zajednicu, ali i društvo u cjelini.

Profesor Pirmin Stekeler-Weithofer je kroz temu Sakulare Metaphysik des Absoluten razmatrao vezu moderne i sekularizacije i povezanost učenja o sekularizaciji sa filozofijom apsoluta i naslijeđem njemačkog idealizma.

Profesor Samir Arnautović je u radu koji nosi naslovi Moderne und Sakularisierung također problematizirao vezu između moderne i sekularizacije, ali sa posebnim osvrtom na Kantovu filozofiju i njen značaj za razumijevanje moderne.

Profesor Vahidin Preljević je u svom izlaganju na temu Blick, Distanz, Prasenz in der astetischen Moderne raspravu o moderni proširio na teme vezane za estetiku.

Sva izlaganja su pratile žive rasprave. 

Dim lights Embed Embed this video on your site

Perspektiven der Moderne

Neum, 26-30.07.11

Programm

Dienstag, 26.07.2011

Anreise der Teilnehmer

Mittwoch 27.07.

9.00 Eröffnung der Tagung und Begrüßung der Teilnehmer: Prof. Dr. Samir Arnautović, Vorsitzender PhG Theoria, Dr. Emir Suljagić, Bildungsminister des Kantons Sarajevo

Moderation: Jure Zovko

9.15. Hans Lenk: Auspices and Challenges for Pragmatic Philosophy at the Beginning of the 21st Millennium with special Regard to the New Technologies

10.00. PIRMIN STEKELER-WITHOFER: Säkulare Metaphysik des Absoluten:

10.45.  Pause

Moderation: Bärbel Frischmann

11.15 SAMIR ARNAUTOVIĆ: Moderne und Säkularisierung

12.00 VAHIDIN PRELJEVIĆ: Blick, Distanz, Präsenz in der ästhetischen Moderne

20.00 Gesprächsrunde zum Thema: Identität in der Moderne, Moderation: Samir Arnautović 

Donnerstag, 28.07.

Moderation: Vahidin Preljević 

9.00 JURE ZOVKO: Metaphysik der Subjektivität als Bestimmung der Moderne

9.45 VIOLETTA WEIBEL: Klang, Farbe, Emotion – Synästhesie am Beispiel des Pierrot Lunaire

10.30 Pause

Moderation: Samir Osmančević 

11.00 ARMIN METHADŽEVIĆ: Dialogical Understanding of Modernity: Logic of Question and Answer from R. G. Collingwood to Hans Blumenberg 

11.45 IRMA DURAKOVIĆ: Traum in der Poetik der Moderne

20.00 Gesprächsrunde zum Thema: Ästhetik  der Moderne, Moderation: Vahidin Preljević

Freitag, 29.07.

Moderation: Violetta Weibel 

9.00 BÄRBEL FRISCHMANN: Anerkennung“ als normatives Konzept der Moderne

9.45 SAMIR OSMANČEVIĆ: Russische Geschichtsphilosophie: Antiquiertheit oder Modernität?

10.30 Pause

Moderation: Samir Arnautović

11.00 KEMAL ČUZOVIĆ: Pragmatism and Modernity

11.45 TONI RENIĆ: Kierkegaard's Critique of Modernity

20.00 Gesprächsrunde zum Thema: Säkularisierung und die Moderne, Moderation: Jure Zovko

Samstag, 30.07.

9.15 Abschlussdiskussion

Abreise der Teilnehmer

U srijedu 29. 6. 2011. sa radom je počeo eminentni filozofski simpozij Religionsphilosophie heute: Religion und Kultur, u kojem su učešće uzeli i članovi FDT Vahidin Preljević, Jure Zovko i Samir Arnautović. Program simpozija će trajati do 3. 7. 2011., kada će biti razmotreni prijedlozi tema za simpozij koji treba biti održan iduće godine. Sudjelovanje naših znanstvenika na ovako eminentnim skupovima, dokaz je da FDT predstavlja strukovno udruženje koje ima međunarodni ugled i koje na najbolji način reprezentira našu zemlju kao društvo znanja. Ovo je ujedno i najbolja najava za IX internacionalni filozofski simpozij, kojim FDT nastavlja tradiciju organiziranja međunarodno relevantnih skupova u Bosni i Hercegovini.

Povodom nedavnih neprimjerenih medijskih istupa protiv ministra obrazovanja Kantona Sarajevo, dr. Emira Suljagića, Filozofsko društvo Theoria želi se obratiti javnosti sa porukom koju možete pročitati ovdje.

Prof. dr. Samir Arnautović i doc. dr. Vahidin Preljević su u periodu 23.-27. februara sudjelovali na simpoziju ”Was ist der Mensch? Hegels Antropologie”. Simpozij je održan u Zadru, u dvorani Rektorata Sveučilišta u Zadru. Ovaj simpozij je okupio neka od najeminentnijih imena današnje recepcije Hegelove misli.

Tom prilikom nastupili su Walter Jaeschke, Lu De Vos, Mare Rölli, Jure Zovko, Christoph J. Bauer, Andreas Arndt i drugi izlagači sa evropskih univerziteta. Članovi FDT su održali predavanja na slijedeće teme: Samir Arnautović: Der Mensch und die Geschichtlickeit in Hegels Philosophie i Vahidin Preljević: Literarische 'Menschenbilder' um 1820 und Hegels Antropologie.

Simpozij je bio značajno medijski popraćen, a zbornik sa ovog skupa bit će objavljen u Berlinu. Organizator skupa bilo je Hegelovo društvo Hrvatske.

Godišnja Skupština Filozofskog društva Theoria (FDT) održana je 10. 12. 2010. godine u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Predsjednik FDT prof. dr. Samir Arnautović i pedsjednik Skupštine doc. dr. Vahidin Preljević pozdravili su članove Društva.

Prema denevnom redu izvještaj o radu i finansijskom poslovanju FDT podnio je prof. dr. Samir Arnautović. Konstatirano je i dokumentirano da je FDT sve planirane aktivnosti uspješno realiziralo. Iz izvještaja je vidljivo da je FDT, na ime svojih aktivnosti i na osnovu uštede finansijskih sredstava, svoje obaveze prema budžetskim institucijama u poptunosti izvršilo. FDT je svojim dosadašnjim radom pokazalo da svojim entuzijazmom može biti poticaj za niz nužnih aktivnosti kojima doprinosi da se BiH integrira u svjetske tokove znanstvenog rada, te ako država postane konkurentna na tržištu znanja, a to je jedan od preduslova korektne implementacije Bolonjske deklaracije.

Predsjedniku FDT prof. dr. Samiru Arnautoviću je, na osnovu dosadašnjeg rada i angažovanja, jednoglasno produžen mandat. Za dopredsjednika Društva izabran je prof. dr. Damir Marić. Za predsjednika Skupštine izabran je doc. dr. Vahidin Preljević, a za dopredsjednika Skupštine prof. dr. Jasmin Džindo. Članovi koji u posljednje dvije godine nisu pokazali nikakvu aktivnost u provođenju programa FDT, bit će brisani iz članstva.

FDT se pokazalo kao naujspješnija znanstvena nevladina organizacija u BiH i kao najznačajnije filozofsko društvo u Evropi. Posebno je značajno da FDT za narednu godinu planira intenzivirati izdavačku djelatnost u okviru koje će biti objavljen zbornik sa XXVIII Internacionalnog Hegelovog kongresa i zbornik sa VII Internacionalnog filozofskog simpozija, posvijećen Hegelovoj filozofiji prava, a sve publikacije bit će objavljene u Njemačkoj.

Skupština je jednoglasno prihvatila plan rada za 2011. godinu čime je bio iscrpljen dnevni red.

Dana 14.10.2010. prof.dr Samir Arnautović je ispred Filozofskog društva Theoria u suradnji sa R&D Centrom u Sarajevu otvorio VIII Internacionalni filozofski simpozij u prostorijama Rektorata Sveučilišta u Zadru.

Prvog dana VIII Internacionalnog filozofskog simpozija „Filozofija danas“ izlagali su Jure Zovko i Armin Methadžević.

Jure Zovko je u svom izlaganju ukazao na značaj Kantove treće „Kritike“ pri razmatranju transcendentalnog obilježja umjetnosti, mogućnosti refleksije o sposobnosti prosudbe umjetničkog djela, i to u odnosu na relativizam postmodernih teorija umjetnosti. Predavanje pokazuje da na Kantovom primjeru možemo učiti kako filozofija pronalazi svoj oslonac i orijentaciju samo u vođenju života koji poštuje ljudsko dostojanstvo.

Pozivajući se na Blumenbergovo tumačenje teorija sekularizacije i njegovu kritiku ideje progresa u povijesti i filozofiji, Armin Methadžević je tematizirao odnos moderne i predmoderne epohe i posljedice funkcionalnog shvaćanja povijesti po filozofiju. Prisutni su zaključili da jedini ispravan način shvaćanja filozofije jeste u njenoj situiranosti u vremenu.

Drugog dana (15.10.210.) VIII Internacionalnog filozofskog simpozija u Zadru su izlagale Nada Bulić i Nina Đikić.

Nada Bulić je govorila o prevođenju djela grčke filozofije u islamskom svijetu od VIII do X stoljeća, te okolnostima i načinima prenošenja grčke misli u kontekstu islamske filozofije. S tim u vezi je istaknuto kako je islamska recepcija grčke filozofije doprinijela očuvanju, kako tradicije prevodilačke djelatnosti, tako i same grčke misli.

Govoreći o Spenglerovom shvatanju tehnike kao taktike života i Heideggerovoj interpretaciji tehnike kao Ge-Stella u okviru kulture pojmljene kao ideologije napretka, Nina Đikić je reaktualizirala pitanje relacije čovjek-tehnika ukazujući na opasnosti i konzekvence nekritičkog promišljanja ove tematike u kontekstu današnjeg vremena.

Istog dana je prezentiran zbornik radova „Staat und Kultur bei Hegel“ čiji su izdavači prof. dr. Jure Zovko i prof. dr Andreas Arndt za Akademie Verlag.

Trećeg dana (16.10.2010.) VIII Internacionalnog filozofskog simpozija u Zadru izlagali su Lamija Neimarlija, Damir Marić iVahidin Preljević nakon čega je i zatvoren VIII Internacionalni filozofski simpozij.

Razmatrajući uticaj Heideggerove hermeneutike u djelima Gadamera i Ricoeura, Lamija Neimarlija je ukazala na moguće konsekvence po tumačenje književnog djela. Pored toga, ona je tematizirala odnos autora i teksta, teknjiževnog djela i svijeta u odnosu na neke ključne pravce u modernoj teoriji književnosti.

Damir Marić je u svom izlaganju govorio o metodama analitičke filozofije u analizi i tumačenju antičkih filozofskih spisa.

Vahidin Preljević je govorio o tematiziranju znakovitost i(Bedeutsamkeit), odnosno mogućnosti značenja entiteta umjetnosti počevši od Goethea pa sve do kulturnihteorija pamćenja. U tom smislu on je nastojao ukazati nai značaj uloge umjetnosti pri konstituiranju kulturnog identiteta.

Kao zaključci VIII Internacionalnog filozofskog simpozija mogu se izvesti sljedeći stavovi:

• Filozofijsko mišljenje danas u svom temeljnom značenju određeno je tradicijom.
• ilozofija, kao i druge znanosti, čak i prije njih, predstavlja kontingentno mišljenje i ne pravi nikakve radikalne raskide sa tradicijom.
• Odnos filozofije, umjetnosti i znanosti je aktivan i ne može se svoditi na jedno, ili ograničen broj značenja.
• Temeljno značenje fiozofije treba razumijevati i njezine kontingentnosti. U tom smislu je filozofijsko znanje određeno iz razumijevanja njegove povijesnosti.
• Filozofijsko mišljenje u njegovoj značajnosti ne treba razumijevati iz trenda. Filozofija jemišljenje u vremenu koja proizvodnju svoje značajnosti dobija kroz vrijeme.

Filozofsko društvo Theoria u suradnji sa R&D Centrom iz Sarajeva organizira IX Internacionalni filozofski simpozij na temu „Perspektive moderne“, koji će biti održan od 26.07. do 30.07.2011. u Neumu. Moderna danas nudi jedno otvoreno značenje vremena u kojem živimo. Recepcija moderne stoga ima značaj koji se odnosi na neposredne životne odnose i forme životnog svijeta. Tema „Pesrpektive moderne“ upućuje na promišljanje kako naslijeđa moderne, tradicije moderne, tako i onoga što se pojavljuje kao tek mogućno i što podrazumijeva ne samo slijed tradicije moderne, nego i pitanje kraja moderne. Pitanje perspektiva moderne jeste pitanje svih formi kulture, života, religije, znanosti i mišljenja u temeljnom smislu.

Filozofsko društvo Theoria i Hegelovo društvo Zadar organizira VIII Internacionalni filozofski simpozij, koji će biti održan od 13. do 17. oktobra 2010. godine u prostorijama Rektorata Sveučilišta u Zadru. Tema simpozija je „Filozofija danas“ i tom prilikom će biti istaknut značaj filozofije u suvremenom dobu.

U srijedu 28. aprila, u svečanoj dvorani Sveučilista u Zadru, održana je promocija knjige „Transcendentalna filozofija i odrednice moderne“, autora prof. dr. Samira Arnautovića, prorektora Univerziteta u Sarajevu.

Promociju je svojim izlaganjem otvorila doc. dr. Nives Delija-Tresec, koja je izložila temu knjige i ukazala na njen izuzetan značaj za filozofsko mišljenje danas. Promotorica je posebno naglasila originalnost mišljenja autora, koje se zasniva na širokim uvidima u filozofsku literaturu i određenost prema filozofskim problemima kako u historijskom, tako i u savremenom značenju. Drugi predstavljač bio je Ante Sesar, koji je istakao utemeljenost mišljenja koje se izlaže u ovoj knjizi, posebno apostrofirajući originalnost misli koja obilježava cijeli tekst. Sesar je istakao da je rijetko koja knjiga kao ova tako sistematično i jezgrovito izlagala problem transcendentalne filozofije, istovremeno pokazujući konzekvence ove filozofske orijentacije u moderni. Odatle je ona bila i interesantna Hegelovom društvu kao suizdavaču, a i čitateljstvu koje je iskazalo interes za nju u Hrvatskoj. Prof. dr. Jure Zovko je ju svom obraćanju podcrtao važnost ove knjige u vremenu u kojem se literatura i temeljna pitanja nauke uopće, veoma često zaboravljaju. On je istakao da se ovdje radi o međunarodno referentnom autoru, koji tu svoju referentnost iskazuje i u knjizi „Transcendentalna filozofija i odrednice moderne“. Profesor Zovko je napomenuo da se ta referentnost ne odlikuje samo u objavljivanju radova kod najznačajnijih izdavača i u najvažnijim publikacijama, nego i u činjenici da je prof. dr. Samir Arnautović i direktor 28. svjetskog Hegelovog kongresa. Odatle ne treba čuditi, istakao je Zovko, što profesor Arnautović o pitanjima kulture danas i filozofije u određenju kulture, govori na originalan i određen način, u kojem se ostavlja i mogućnost polemiziranja i daljeg problematiziranja svih tema koje se postavljaju kao relevantne. Na taj način ova knjiga se pozicionira kao jedno od najznačajnijih izdanja. Na kraju promocije, prisutnima se obratio i autor, najavljujući svoja nova istraživanja u knjizi koja treba da se pojavi u izdanju Naklade Jurčić iz Zagreba, a koja nosi naslov „Razmeđa Hegelove filozofije. Hegelovo mišljenje duha i realiteta zbilje“. Promocija je pobudila značajnu pažnju medija u Hrvatskoj, kako printanih, tako i elektronskih medija.

XVIII INTERNACIONALNI HEGELOV KONGRES

SARAJEVO

15.9. - 19. 9. 2010

Plenarna izlaganja

Karl Ameriks: "Krajnja subjektivnost i idealizam"

Samir Arnautović: "Ukidanje vremena u Hegelovoj fenomenologiji duha"

Ingolf U. Dalferth: "Filozofija je vrijeme obuhvaćeno u mislima"

Manfred Frank: "'Identitet identiteta i ne-identiteta'. Hegelovo tumačenje Schellingove formule identiteta i njegova aktualnost u novijoj diskusiji o tijelu i duši "

Myriam Gerhard: "Hegel i logičko pitanje"

Jure Zovko: "Hegelova filozofija umjetnosti u kontekstu moderne"

Hans-Peter Grosshans: "Religija i moderna"

Walter Jaeschke: "Između uma i povijesti. Hegel o osnovama prava"

Pirmin Stekeler-Weithofer: "Besvjesni duh religije i sekularizacija samosvijesti. Srž Hegelove fenomenologije duha."

Vahidin Preljević: "Hegel i paradigma napretka estetske moderne"

Andrew Bowie: 'Moderna prema Hegelu und Adornu'

Poštovane kolegice i kolege!

XXVIII međunarodni Hegelov kongres, Međunarodnog Hegelovog društva održat će se od 15. – 19. 9. 2010. u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Kao voditelj mjesnog Organizacijskog komiteta i prorektor Univerziteta u Sarajevu, pozivam Vas srdačno da sudjelujete na Kongresu i na taj način doprinesete suvremenoj interpretaciji Hegelove filozofije.

Tema Kongresa je Hegel i moderna. Hegel i moderna su međusobno neraskidivo povezani. Ako se otkriće povijesti ili štoviše povijesnog mišljenja postavi kao uvjet moderne, onda u vezi s tim Hegelova filozofija povijesti predstavlja temeljno svjedočanstvo, ali i orijentirajući putokaz modernog mišljenja. Ako je suprotstavljanje subjektivnosti i objektivnosti odsudno obilježje moderne, onda također nijedan put ne vodi pokraj Hegelovog složenog razlaganja tog odnosa. Slično je s estetikom moderne, koja proglašava svršetak umjetnosti prije njezinog svršetka, a za tu ideju zapravo mora zahvaliti Hegelu. Naposljetku, ako razumijevanje nacionalne države, sekularizirane religije i društva odnosno građanstva koncem 19. i tijekom cijelog 20. stoljeća ima najvažnije značenje za razumijevanje epohe, koju nazivamo modernom, onda je Hegel zapravo filozof, koji ju je promišljao, a možda i predosjetio, kao jedva netko drugi.

Dakle, ukoliko polazimo od Hegela kao duhovno ključne figure moderne, i ukoliko ustvari još uvijek živimo u moderni – a brzo prohujala postmoderna bila je samo „predah“ od moderne – postavlja se pitanje koliko njegovo mišljenje pridonosi razumijevanju sadašnjosti pod pretpostavkama moderne.

Mnoga se od tih pitanja možda čine prijepornim, a upravo zbog toga se i očekuje kontroverzno sučeljavanje i rasprava, koja će biti u stanju dovesti ne samo do novog vrednovanja određenih aspekata Hegelove misli, nego i do boljeg razumijevanja povijesne moderne, ali i sadašnjosti. Potom će svi referati biti objavljeni u Hegelovom godišnjaku (Akademie Verlag).

Mjesto održavanja: Glavni događaji tijekom Kongresa (otvaranje, glavno večernje predavanje, zatvaranje), kao i sva plenarna i sekcijska izlaganja, održat će se na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sarajevo, koji se nalazi u središtu grada, a do njega se može stići veoma lako svim prometnim sredstvima. U neposrednoj blizini nalaze se brojni restorani, bistroi, kafići, a izravno nasuprot Fakulteta hotel Holiday Inn. Glavni željeznički kolodvor udaljen je 500 m, a zračna luka 8, 49 km od kongresnog centra.

Hoteli i smještaj: Većina hotela u Sarajevu nalazi se u kategoriji 3 zvjezdice, a cijena iznosi između 40 i 70 eura u blizini mjesta održavanja Kongresa, pri čemu dvokrevetne sobe mogu biti i značajno povoljnije. Moguće je također unajmiti i sobu u studentskom domu za 22 eura – ali bez doručka sa zajedničkim toaletom! – koji je veoma udaljen od kongresnog centra i ustvari nije preporučljiv. Sve ovdje nabrojane hotele preporučujemo s obzirom na omjer cijene i kvalitete, a od tih hotela do mjesta Kongresa svakodnevno će biti organiziran prijevoz.

• 3* hotel s prijevozom do mjesta Kongresa za 45 eura, rezervacije: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
• 5* hotel s prijevozom do mjesta Kongresa za 60 eura, rezervacije: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
• studentski smještaj za 20 eura www.banana.ba

Prijava: Sažetak s osobnim podacima pošaljite, molimo Vas, do konca maja / svibnja na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Srdačni pozdrav,

Prof. Dr. Samir Arnautović, voditelj mjesnog Organizacijskog komiteta

Prof. Dr. Andreas Arndt, predsjednik Internacionalnog Hegelovog društva

Izuzetno nam je zadovoljstvo što studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu možemo prenijeti informaciju da je prof. dr. Arnautović u razgovoru sa partnerima u Austriji obezbijedio dvije stipendije za studente Fakulteta. Ove stipendije će u punom kapacitetu biti realizirane već u narednom semestru. Posebno je važno, što se ne radi o jednokratnoj mogućnosti, nego o sporazumu koji je postignut na period od naredne tri godine. Uvjeti stipendiranja su vezani za uspjeh u studiju i poznavanje stranog jezika. Ovim se otvara mogućnost studentima da se uključe u evropske znanstvene tokove te time jača i njihova konkurentnost na evropskom tržištu znanstvenika. Bosni i Hercegovini se na ovaj način omogućava potpuna implementacija Bolonjske deklaracije koja podrazumijeva i zasniva se na međunarodnoj razmjeni znanstvenika i studenata.

Prof. dr. Samir Arnautović će u periodu od 28. 11. 2009. - 7. 2. 2010. godine boraviti na Westfälische Wilhelms Univerzitetu u Münsteru kao gostujući profesor. Boravak profesora Arnautovića na ovom univerzitetu je ujedno i dio priprema za Hegelov kongres koji će se održati u Sarajevu 2010. godine. Ovaj poziv sa Univerziteta u Münsteru je uslijedio kao svojevrsno priznanje znanstvenom radu profesora, a kao takav sasvim sigurno predstavlja i priznanje za Filozofsko društvo Theoria i Univerzitet u Sarajevu.

Dana 14. oktobra u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu predstavljanja je knjiga „Transcendentalna filozofija i odrednice moderne“ autora prof. dr. Samira Arnautovića. Knjigu su predstavili prof. dr. Jure Zovko sa Univerziteta u Zadru, prof. dr. Stipe Kutleša sa Instituta za filozofiju u Zagrebu, prof. dr. Nijaz Ibrulj, prof. dr. Damir Marić i doc. dr. Vahidin Preljević sa Univerziteta u Sarajevu.