U petak i subotu 15. i 16. 12. 2017. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu održan je tradicionalni Internacionbalni filozofski simpoziji Filozofskog društva Theoria. Ovaj znanstveni skup ove godine je održan po petnaesti put i okupio je filozofe iz Njemačke, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, koji su izlagali na temu Humanizam i suvremeni svijet. Referati izlagača sadržavali su istraživačke rezultate do kojih su prisutni znanstvenici došli u neppsredno proteklom periodu istraživanja.

Prisutni su imali priliku čuti aspekte razumijevanja utjecaja religije na civilizacijske prijelome. U tom kontekstu religija se pojavljivala kao fenomen humanizacije i dehumanizacije odnosa u genezi suvremenog svijeta. Utjecaj filozofije u ovakvim okolnostima se pojavljivao kao stabilizirajući momenat humaniziranja odnosa u kojima se oblikovao suvremeni svijet, pozicionirajući humanizam kao polazište tog oblikovanja. U tom kontekstu viđeni su usponi i padovi ljudskih odnosa, kao i relativnost ove odnošajnosti kroz vrijeme.

Čovječnost čovjeka je, pokazao je ovaj simpoziji, bila smisaona osnova utemeljenja svijeta kakav danas znamo. Ta se suštastvenost ljudskog društva pokazala genealoškom osnovom svega onoga što je karakteriziralo ljudsko društvo u svim njegovim aspektima povijesti. Čovjek je, kako je pokazano na ovom skupu, nietzscheanski gradio vlastiti dom i istovremeno stvarao slikun samoga sebe kroz vrijeme. Nastala slika danas se hermeneutički sagledava kao prikaz suštine čovjeka u njegovoj cjelosti.

Polivalentnost odnosa koji proističu iz toga i na kojima se artikulira suvremenost svijeta, izražena je i kroz čovjekov odnos sa drugim bićima. Odnos prema životinjama suštinska je odrednica odnošajnosti čovjeka prema vlastitoj čovječnosti. U odnosu spram životinja danas se smisaono artikulira i čovjekov odnos prema sebi. Na tom pravcu artikulira se etička smisaonost ukupnog ljudskog činjenja, kao i mogućnost razumijevanja suštine ljudskih odnosa u današnjem svijetu. Tako se artikulira mreža životnih svjetova, koja danas uobličava ljudski život i postavlja mu zahtjeve u smislu umstvenog djelovanja.

Humanizam je stoga potrebno razumijevati kao suštinu odnosa moderne. Njegova kriza izraz je dinamičnosti dešavanja u modernom svijetu, te je u njenom permanentnom redefiniranju treba razumijevati kao simptom kretanja u vremenu. Kriza humanizma danas otvara i pitanje kraja moderne, koji se ne treba shvatati kao zatvaranje ili iscrpljivanje modernih mogućnosti, nego uspostavljanje novih odnosa koji znače ili jedno novo obličje moderne, ili prijelom prema novom svijetu u kojem će vrijednosti moderne biti prevladane.
Tradicionalni Internacionalni filozofski simpoziji bio je prilika da mladi ljudi na jednom skupu vide međunarodno referentne izlagače, ali i da dobiju priliku da sami prezentiraju rezultate vlastitih istraživanja. Simpoziji je kroz sadržajne diskusije pokazao da u Bosni i Hercegovini postoji osnova artikuliranja ozbiljne filozofijske misli.