Završna razmatranja 11. internacionalnog filozofskog simpozija ‘Ideja Evrope-BH Telecom’ su simbolički vođena u zatvorenom Zemaljskom muzeju BiH 01. novembra u Botaničkoj bašti, gdje je posebno razmatrano pitanje perspektive bh. društva u evropskim integracijama.

Poruka je da sa zatvorenim muzejom i drugim obrazovnim i kulturnim institucijama koje jedva preživljavaju, Bosna i Hercegovina nema evropsku perspektivu i nije u mogućnosti razvoja mišljenja koje će je situirati u evropski kulturni, znanstveni i politički prostor.

Simpozij na temu „Ideja Evrope-BH Telecom“ privukao je neke od najznačajnijih predstavnika savremene filozofije, koji su u svojim izlaganjima i raspravama razmatrali različne aspekte, od pitanja bioetike, do eksplikacije osobenosti evropskog sistema obrazovanja.

Prvog dana simpozija predavanja su održali. Bärbel Frischmann (Erfurt), Andreas Arndt (Berlin) i Kurt Appel (Wien), izlažući različite koncepcije ideje Evrope. Kako su predavači istakli, filozofija utemeljuje ovu ideju, ali je njeno ozbiljenje stvar različnih utjecaja, koji artuikuliraju identitet Evrope. Rasprave i komentari koji su slijedili sva predavanja obilježili su simpozij i prema riječima učesnika značajno doprinijeli produbljivanju postavljene teme.

“Sam identitet Evrope je određenje koje se ne može prihvatiti na način tradicionalnog utemeljenja identiteta. Radi se o trans-identitetu, koji objedinjuje različnosti i artikulira ih na različne načine afirmacije mišljenja. Tako pojam identiteta dobija nova relaciona određenja, u kojima se afirmira pluralizam i mišljenje različnog i stranog”, zajednički je zaključak svih učesnika simpozija.

Prvi dan simpozija završen je uz najavu otvorenih pitanja koja će biti postavljena u narednoj sesiji. Pored predavača, rad na simpoziju karakterizirale su duže rasprave u kojima su sudjelovali skoro svi prisutni. Poseban značaj svakako je imalo sudjelovanje doktoranada studija “Filozofija i evropski identitet”, za koje ovaj simpozij predstavlja izvanrednu priliku za proširenje znanja.

Drugog dana 11. internacionalnog filozofskog simpozija ‘Ideja Evrope-BH Telecom’ donio je izlaganja Jure Zovka (Zagreb-Zadar), Samira Arnautovića (Sarajevo) i Džane Rahimić-Bužo (Sarajevo), u kojima je nastavljeno tematiziranje aporija evropskog identiteta.

Kroz različne aspekte, od pitanja bioetike, do eksplikacije osobenosti evropskog sistema obrazovanja, na simpoziju su istaknuti važni aspekti osobenosti evropskog identiteta u trans-kulturalnim aspektima.

Sudionici su podcrtali da upravo u određenjima evropskog identiteta postoji jedna vrsta negacije evropocentrizma, koja formalno polazi od decentriranja subjektiviteta i potvrđivanja njegove važnosti upravo u toj decentriranosti. Sa ovog aspekta razmatrana su i pitanja tolerancije, socijalne epistemologije i perspektiva evropskog društva, u odnosu na druge trans-identitete. Posebno su razmatrana pitanja kulture i funkcije znanja u društvenoj perspektivi Evrope.

Završna razmatranja su simbolički vođena u zatvorenom Zemaljskom muzeju BiH, gdje je posebno razmatrano pitanje perspektive bosanskohercegovačkog društva u evropskim integracijama.

Poruka je da sa zatvorenim muzejom i drugim obrazovnim i kulturnim institucijama koje jedva preživljavaju, Bosna i Hercegovina nema evropsku perspektivu i nije u mogućnosti razvoja mišljenja koje će je situirati u evropski kulturni, znanstveni i politički prostor. Muzej je svjedočanstvo postojanja jedne ozbiljne kulturne tradicije, koja se mora artikulirati kroz savremene tendencije evropskih integracija.

Na kraju Simpozija, donesena je odluka da 12. Internacionalni filozofski simpozij bude održan u posljednjoj sedmici maja, 2014. i da tema ovog tradicionalnog znanstvenog skupa bude “Ideja socijalizma”.

Time je Filozofsko društvo “Theoria“ obilježilo jedanaest (11) godina postojanja, nastavljajući sa radom u pravcu afirmacije filozofije, znanosti i kulture u Bosni i Hercegovini.

Ponovo je iskazana zahvalnost onima koji su pomogli održavanje 11. Internacionalnog filozofskog simpozija ‘Ideja Evrope-BH Telecom’, kao i nepokolebljivost u radu uprkos onima koji nastoje FDT spriječiti u nastavku provođenja višegodišnjih aktivnosti.